Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) većini relevantnih privatnih zdravstvenih ustanova od 1. srpnja nije produljio ugovor. HZZO je ponude 40-ak zdravstvenih ustanova odbio, a stotinjak ponuda uopće nije razmatrao. Tek malom broju njih ugovor je produljen djelomično. Jedna od ustanova koja je ostala bez ugovora je i poliklinika Medikol, čija je ravnateljica i suvlasnica dr. Ivanka Trstenjak-Rajković.
Sinergija javnog i privatnog
Poliklinika Medikol je od 2005. ugovorna zdravstvena ustanova s HZZO-om, u kojoj je samo u posljednje tri godine zdravstvenu uslugu koristilo oko pola milijuna osiguranika HZZO-a.
Trenutačno imamo 320 zaposlenih, od čega 250 zdravstvenih djelatnika, 58 vrhunskih liječnika specijalista od kojih je 10 doktora znanosti, a trećina ima VŠS. To je intelektualni kapacitet zavidne razine – kaže dr. Ivanka Trstenjak-Rajković i dodaje kako nakon ulaska RH u EU postoji velika opasnost da stručni kadar iz zdravstvenog sustava svoje karijere nastavi u inozemstvu.
Što je dovelo do prekida suradnje između HZZO-a i većine privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj?
Sustavna antipropaganda protiv do sada ugovornih privatnih zdravstvenih ustanova koju je provodilo Ministarstvo zdravlja rezultiralo je odlukom ministra zdravlja kojom se ukida dosadašnji ugovorni odnos s većinom privatnih zdravstvenih ustanova. Međutim, naša bi država trebala shvatiti da je privatni zdravstveni sustav za državu najjeftiniji, a za pacijenta najbrži i najefikasniji. Činjenica je da zbog velikih lista čekanja ne trpe samo pacijenti već i cjelokupno gospodarstvo. Bolovanja su skupa i za poslodavca i za državu.
Po čemu je privatno zdravstvo državi jeftinije od javnog?
Privatnim zdravstvenim ustanovama plaća se samo izvršena usluga. Ako nije izvršila uslugu, privatna zdravstvena ustanova neće dobiti ni kune od HZZO-a. Svi ostali troškovi idu na teret poslodavca, isplata plaća zaposlenicima, kupovanje medicinske opreme, plaćanje servisa, struje, vode, plina... Javnom zdravstvu HZZO također plaća izvršenu uslugu, ali i sve ostalo. Zato je privatno zdravstvo jeftinija solucija za državu. U EU nema zemlje u kojoj država plaća samo javnom zdravstvu. Svuda postoji sinergija javnog i privatnog, prosječno u omjeru 70:30. U državama Unije privatnici su u obvezi minimum 30 posto svojih usluga ugovoriti s javnim zdravstvom. U nas proračun HZZO-a iznosi 21,5 milijardi kuna, a manje od tri posto odlazi na plaćanje usluga privatnih zdravstvenih ustanova, tj. manje od 500 milijuna kuna. Radi racionalizacije potrošnje moramo provesti zdravstvenu reformu. Sinergija javnog i privatnog je neizbježna, to je jeftiniji i optimalniji model. Tako je zdravstvena zaštita dostupnija svima, a ne samo odabranima.
Koje je bilo obrazloženje za neproduljenje ugovora?
Obrazloženja nema. Dobili smo samo dopis o neprihvaćanju naših ponuda na natječaj iz pojedinih djelatnosti. Iz medija smo doznali da Ministarstvo zdravlja “ne želi puniti džepove privatnicima” novcem koji, usput rečeno, nije novac državnog proračuna, već novac hrvatskih građana, zdravstvenih osiguranika. A u krajnjoj liniji to je i kontradiktorno europskoj proklamaciji liberalizacije tržišta i ide u prilog zatiranju privatne inicijative.
Kaos najesen
Smatrate da će se liste čekanja povećati?
Evidentno je da se liste čekanja moraju povećati ako je privatni zdravstveni sustav isključen. Predviđam kaos. U srpnju i kolovozu su godišnji odmori, ali na jesen će to biti katastrofa s oko 3000 svakodnevno novih koji će čekati. Situacija će izmaći kontroli, a konačne žrtve svega bit će pacijenti.
Dakle, privatnim zdravstvenim ustanovama ne piše se dobro?
Svi smo u vrlo nezavidnom položaju. Mi u Medikolu prilagođavamo se novoj situaciji i sve se više orijentiramo na privatne pacijente, pri čemu će opet najviše biti oštećeni osiguranici HZZO-a koji si sami neće moći platiti naše usluge. Prekid ugovaranja s privatnim zdravstvenim ustanovama izravan je udarac ne samo po džepu već i po zdravlju građana.
>>Medikol i još četrnaest poliklinika ostali bez ugovora s HZZO-om
